Kada će srpski kraft pivari shvatiti tržište

Svakom proizvođaču, bez obzira šta proizvodi, na prvom mestu je prodaja svog proizvoda. Što je ponuda veća, to jest što se više ljudi ili firmi bavi proizvodnjom istog ili sličnog proizvoda to je prodaja teža. Situacija na tržištu kraft piva ne razlikuje se od situacije na tržištu, recimo čokolade ili toalet papira ili, recimo, invalidskih kolica. Sva ova roba ima svoju ciljnu grupu samo je toalet papir, od ova tri izabrana proizvoda najtraženiji jer je svima potreban, a invalidska kolica, na sreću, trebaju samo određenom procentu stanovništva, čokoladu, moramo priznati vole svi, ali je ne jedu baš svi. Isto tako je i sa pivom. Ove poslednje godine donele su nam velike promene kada je o kraft pivu reč. Kada se u frižiderima ugostiteljskih objekata ili pivnicama moglo naći nekoliko različitih flašica i kada je postojalo samo nekoliko kraft pivara, entuzijasta, sve je bilo drugačije, danas, police i frižideri  su prepuni, „plaća“ se za ulaz u lokale, „podmeću se noge dojučerašnjim prijateljima“, a kupac razmišlja i bira – za svoje pare želi najbolje. Da stvar bude gora (teža) razvoj socijalnih mreža, dostupnost medijima, je napravio potpuni haos, mada neki ne misle tako.

Da li je do našeg mentaliteta ili do ekonomske krize, koja kod nas, očigledno, ne jenjava, ne znamo i nećemo ulaziti u analizu, svakako neke stvari su zbrkane i pogrešno tumačene. Jasno je da mali proizvođači nemaju tu mogućnost da zaposle stručnjake, koji će analizirati tržište, koji će usmeriti proizvodnju u traženom pravcu, koji će otvoriti vrata i probiti se do potrošača, ali nije jasno zašto se ne drže utabane staze i proverenih informacija, zašto ne nauče da osluškuju dešavanja oko sebe i prate one koji su već uspeli. Uspele su velike pivare koje ozbiljno osluškuju tržište, kojima je svaki kupac važan, koje prave ozbiljne kampanje i što je najbitnije prilagođavaju svoje proizvode onima koji te proizvode kupuju. Ne možemo reći da nema takvih koji su već od svoje „igre“ i hobija napravili biznis, ali većina “kraftovaca” se vrti kao brod u magli bez kompasa. Prave pivo koje ne mogu da plasiraju jer se prosečnom potrošaču taj ukus ne dopada. Ovde dolazimo do pitanja zašto se pravi pivo koje se sviđa samo malom broju konzumenata? Da li je u interesu začauriti se ili izaći na tržište? Kineska hrana, koja se može konzumirati kod nas je prilagođena našem ukusu, zašto onda pivo ne prilagodimo i vremenom ga doterujemo sve dok i konzumenti, istražujući, ne zavole (ne prihvate) ukus karakterističan za baš taj stil piva?

Marketing, ključ  svakog posla, sveden je na „lajk“ na Facebook-u ili Instagram-u. Da li je prosečnom kraft pivaru dovoljno da zasvetli „lajkić“ koji će mu za trenutak prijati Egu? Prvo, većina ne pravi razliku između dva pojma – marketing i oglašavanje. Marketing je širi pojam od reklamiranja (oglašavanja) i obuhvata aktivnosti vezane za razvoj proizvoda, upravljanje cenama, isporuku proizvoda i promovisanje proizvoda, ali i ostale aktivnosti vezane za istraživanje, analizu, planiranje, organizovanje i kontrolu u oblasti marketinga.  Za one koji nemaju mogućnosti da uposle stručnjaka dobro bi bilo da sami nauče osnove marketinga. Da li su analize potrebne i kolika su ulaganja u marketing realna, sve su to teme kojima proizvođač treba da se pozabavi. Gledajući ovako na proizvodnju dolazimo do zaključka da je najlakše skuvati pivo. Da suzimo priču. Da li je Facebook (i Instagram) dovoljan za reklamiranje i kolika su ulaganja za reklamiranje? Sad već svi znamo da ništa nije besplatno. Nekada je bilo moguće “progurati” reklamu “za dž”, ali danas – nema šanse. Čak ni velik broj pratioca, odnosno fanova na Facebook-u nije garancija da će vašu objavu videti veliki broj ljudi. Zbog aktuelnog algoritma na ovoj društvenoj mreži većina fanova ne vidi sadržaje koje postavljate. Interakcija – like, share, komentar, klik, poruka u inboks su važni pokazatelji da je “poruka” to jest vaša reklama stigla onome kome je upućena. To znači da morate da platite kako bi vaša reklama stigla na adrese vaših potencijalnih kupaca. Što više platite, više će ljudi videti vaš proizvod. Ovde se treba zaustaviti i razmisliti o vremenu koje morate ( vi ili neko kome ćete platiti za to ) provesti, a zna se da što više vremena provodite u pripremi i plasiranju reklame, ali i u odgovaranju na pitanja i uopšte vreme za interakciju, koja je veoma važna, reklamirajući se na Facebook-u i Instagram-u, doneće više kupaca. Ovo bi bio takozvani direktni marketing, vi direktno nudite potencijalnim kupcima vaš proizvod. Fokus je na prodaji odmah i sad. Da bi se proces ubrzao potrebno je dati popust, organizovati nagradnu igru, poklanjati i slično – sve su to načini da se kupac “prisili” da što pre reaguje, jer “još malo pa nestalo”, to jest kupi vaš proizvod. U ovoj “igri sa vremenom” zaboravlja se na onaj drugi vid reklamiranja, na brendiranje. I ako smo svi na rečima tradicionalisti, brendiranje i stvaranje te iste tradicije nam baš i ne ide od ruke. Brend kampanje i direktni marketing imaju zajednički cilj, ali su različiti. Brend kampanja ima za cilj prodaju, ali na duge staze. Planira opstanak vašeg proizvoda dugi niz godina i da se ljudi, vaši konzumenti, “vežu” za vaš proizvod. Kod brend kampanja radi se na poverenju, kvalitetu, dugovečnosti, važnosti kupca, radi se na emocijama, dubokim i dugotrajnim. Radi se na tome da se kupac vrati i ponovo kupi proizvod od vas. Direktni marketing je više vezan za neke svakodnevne proizvode, za ono što svi koriste i ono što je brzo, kratkotrajno i nešto na šta se ne obraća pažnja. Da li želite da se na vaš proizvod ne obrati pažnja? Brend marketing se odnosi na visoku modu, specijalitete koji se ne nalaze svakodnevno na trpezi (ili su teško dostupni ili su skupi), to je hrana za specijalne prilike. Često ljudi koji se bave direktnim marketingom omalovažavaju brend kampanje i kao opravdanje daju brze rezultate – like, share, komentar, klik, poruka u inboks, a zanemaruju da sve velike kompanije upravo rade brend kampanje. Nećemo direktni marketing smatrati “jeftinim forama da se manipuliše masama”, ali oni koji žele da od svog posla naprave ozbiljan biznis treba da razmisle o ovoj temi. Mišljenja smo da je, pored kvalitetnog proizvoda, potrebno pametno organizovati oglašavanje.

Aksiom trgovine je da je kupac uvek u pravu, zašto se onda neki proizvođači ne drže toga? Nije potrebno mnogo da se napravi analiza tržišta, da se sve stavi na papir i odredi pravac kretanja. Stihijsko poslovanje je brzo i kratko, ali ne donosi zadovoljstvo i uspeh, a samim tim ni novac. Prilagođavanje tržištu i dobar balans između direktnog i brend marketinga je garancija uspeha. Treba biti domišljat i razmišljati na duge staze, kratkoročno mišljenje i želja da se na brzinu obogatimo nas je i dovela do ovakve (moramo priznati veoma nepovoljne) ekonomske situacije.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
beerstyle marketing 1