KRAFT LAGER Predvodnik nove kraft revolucije

kraft

Ejlovi nisu uspeli da dopru do srpskih konzumenata koji traže kvalitetna piva i možda su kraft lageri upravo taj stil kraft piva koji ima šansu da probudi i pokrene uspavanu srpsku kraft scenu

Lageri su najpopularnija piva, u svetu i kod nas, i zauzimaju čak devedeset odsto svetske, odnosno domaće proizvodnje i potrošnje piva. Zbog pitkosti i osvežavajućeg ukusa ljudi ih vole i masovna proizvodnja piva je bazirana upravo na lagerima. S druge strane, najveći broj zanatskih pivara proizvodi ejlove, jer su oni jednostavniji za proizvodnju, a i greške prilikom kuvanja piva lakše se ispravljaju kod ejlova. Istini za volju, ozbiljnije zanatske pivare ulažu u proizvodnju kraft lagera, čije je kuvanje kompleksnije, zahtevnije i skuplje, ali i isplativije. Srpske zanatske pivare koje su u svoju proizvodnju uvrstile kraft lagere i koje su potencirale na njihovoj prodaji, ojačale su tokom pandemije koronavirusa i postkovid krize, dok one koje su se bavile isključivo ejlovima i zahmeljenim IPA-ma dobrim delom su stavile ključ u bravu.

Kako je sve počelo

Da u Srbiji nešto ne štima na kraft sceni, pokazala je kriza uslovljenja postkovid krizom. Da bi se shvatila problematika koja se desila srpskom kraft pivu i srpskim zanatskim pivarama, treba se vratiti na početak masovne pojave zanatskih pivara u Srbiji.

U Srbiji se 2014. godine desila kraft revolucija, koja je trajala nekih pet godina i u tom periodu otvoren je veliki broj zanatskih pivara. Većina vlasnika novo-otvorenih zanatskih pivara biva inspirisana američkom kraft renesansom, te zaneseni inostranom pivskom kraft scenom entuzijasti sa manje ili više novca, kreću da eksperimentišu sa stilovima, koristeći ne baš na ovim prostorima poznate recepture. Svedoci smo bili da su se zanatske pivare prosto utrkivale koja će da proizvede kvalitetnije, bolje, jače, kompleksnije i zahmeljenije pivo, različitih ukusa i aroma. U to vreme se na tržištu pojavljuje i bezbroj stilova i podstilova, toliko nepoznatih konzumentima u Srbiji.

Sve što je novo, to je i interesantno

Naravno, sve što je novo to je i interesantno. Upravo iz ovog razloga, otvaraju se i brojna prodajna mesta, te su se razni stilovi i podstilovi ejlova ubrzo našli u pivnicama, pabovima i na rafovima specijalizovanih prodavnica piva. Tih godina kupci su mogli da biraju razne pivske arome – od gorkih preko slatkih i citrusnih, do voćnih, čokoladnih i orašastih. Ejlovi su se po ukusu i aromi poprilično razlikovali od onog na šta su srpski konzumenti navikli i o zanatskim pivima se sa oduševljenjem pričalo. Vođene ovim trendom otvaraju se nove zanatske pivare, te se pojedine dokapitalizuju i sve se okreću ka proizvodnji zahmeljenih ejlova. Međutim, trend ejlova nije dugo trajao i srpska kraft bajka dobija ne baš srećan kraj. Za ovakvu situaciju ne treba kriviti zanatske pivare, ali dobrim delom je greška i na njima jer nisu uspeli da se prilage, razumeju i shvate potrebe tržišta.

Pandemija ubila ejl

Uz sve to desila se i pandemija koronavirusa, koja je negativno uticala na srpske zanatske pivare, koje počinju da se zatvaraju ili da rade sa 20-30 odsto svojih projektovanih kapaciteta. Za ovu ne baš prijatnu situaciju donekle su krivi i sami zanatski pivari, koji su se posvetili isključivo proizvodnji ejlove, koji nisu mogli značajno da dopru do konzumenata, kao što bi recimo kraft lageri zbog svog prepoznatljivog ukusa mogli. Možda je greška napravljena na samom startu takozvane kraft revolucije i možda bi sve bilo dramatično drugačije da su zanatske pivare, od recimo neke 2014. godine, nastupile na tržištu sa dominantnom ponudom kraft lagera, a da su ejlovi bili manjinski forsirani.  Očigledno je napravljena greška u projekciji tržišta i onome što tržište stvarno želi.

Istraživanje tržišta donosi profit

Da su zanatske pivare eventualno pokušale putem marketing kampanja da približe prosečnom srpskom konzumentu kraft lager, te da su kvalitetom takvog piva pokušale da se izbore na tržištu, možda se ova privredna grana ne bi našla u ćorsokaku. Kraft lageri su visoko-kvalitetna piva, ali i piva koja domaći konzument prepoznaje i koja traži. Doduše, proces proizvodnje im nije jednostavan, jer se nakon  kuvanja čuvaju na niskim temperaturama i to sa kvascima donjeg stepena vrenja i zato fermentacija traje duže nego što je to slučaj sa ejlovima. Upravo zbog složenog načina proizvodnje, lager piva su tehnički zahtevniji za proizvodnju od ejlova i zato pivari moraju posebno da im se posvete kako bi dobili proizvod odličnog kvaliteta.

I šta ćemo sad

Kada se u obzir uzmu sve činjenice, te ono što se dešavalo zadnjih desetak godina na srpskom tržištu kraft piva, ali i ohrabrujuće podatke koji nam stižu, očigledno je da se nešto pomera na na tržištu kraft piva.

Da li na ove pozitivne tendencije utiče generalna stabilizacija tržišta ili promena u razmišljanju zanatskih pivara, rano je govoriti i donositi zaključke. Činjenica je da se sve više zanatskih pivara opredeljuje za proizvodnju kraft lagera i da ih na domaćem tržištu favorizuju, te sve više nude kao primarna piva zanatskih pivara.

Možda ovaj način u razmišljanju „pogura“ uspavano tržište srpskih kraft piva i na krilima masovne ponude kraft lagera probudi se srpska kraft scena. Možda će se na krilima potražnje prepoznatljivog kraft ukusa oporaviti i tržište ejlova, te će konzumenti kraft lagera želeti da probaju i kompleksnije ukuse. Možda će se deo tih konzumenata na kraju izričito opredeliti za kompleksne ejlove hmeljnih aroma, ali da bi došli do njih – potrebno je pivo koje će ih odvesti do njih. Možda je ovo pivo upravo kraft lager, stil koji će ponovo okupiti konzumente kraft piva.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
beerstyle marketing 1