NAJBOLJA PIVA Koje pivo odabrati, a ne pogrešiti

Koje pivo odabrati

Dok čekamo da se organizuje masovan isključivo pivski festival, na kom će se gostima smišljeno ponuditi na degustaciju široka lepeza piva, ostaje nam da kao najbolja piva za postojeće festivale preporučimo ona koja su najdostupnija domaćim konzumentima

Prema statističkim podacima, odmah iza vode i čaja, pivo je treće piće na svetu po konzumaciji i prvo po popularnosti iz domena alkoholnih pića. Poštovaoci piva tvrde kako bez njega ne može da prođe ni jedna zabava, te se podrazumeva da se ono masovno konzumira na svim manifestacijama – kako muzičkim, tako i na tematskim festivalima.

Kada govorimo o Srbiji, Belgrade BeerFest je najveća tematska priredba koja promoviše piva u jugoistočnom delu Evrope, ali ukoliko se govori o pivskim festivalima na globalnom nivou – apsolutno dominira minhenski Oktoberfest. Njega svake godine, za 16 dana trajanja, poseti oko šest miliona ljudi, koji popiju skoro sedam miliona litara piva. Inače, pivskih festivala je svake godine sve više i više, a o tome koliko se u svetu godišnje održi tematskih festivala ne postoje statistički podaci, ali ono što se sigurno zna jeste činjenica da ih je oko dve hiljade koji su  veoma zapaženi i posećeni.

Od Minhena do Dubaia

Tako u Nemačkoj, kada je reč o pivskim festivalima, sem na Oktoberfestu, pivo je glavni akter i na Gäubodenvolksfestu festivalu. I Britanci imaju svoje festivale piva, ali se posebno istakao Great British Beer, na kojem se popije oko 350. 000 pinti (pinta je krigla od 568 ml) ovog piva, dok se u Australiji takođe održava pivski festival po uzoru na Oktoberfest. Verovali ili ne i Dubai ima svoj pivski festival, koji se organizuje u sportskom centru, a u Vašingtonu se u čast pivu celo naselje pretvara u bavarski stil i to su dani kada kroz taj deo grada prođe i preko milion posetilaca. Podaci ukazuju da se na svetskim pivskim festivalima nađe na hiljade pivskih brendova, sa ko zna koliko različitih pivskih stilova.

U Srbiji se organizuju manje ili više uspešni pivski festivali, na kojima konzumenti imaju priliku da probaju zanatske lagere, ejlove, portere i staute, ali i industrijska domaća i uvozna piva raznih stilova.

Lageri idealna festivalska piva

Ono što bi za srpsku publiku moglo da se izdvoji kao miljenik festivala, jeste lager za masovnu potrošnju. Najbolji pokazatelj za to je muzički festival Exit, koji nije pivski festival, ali u Srbiji ne postoji pravi pivski festival, već pre muzički festivali koji promovišu pivo. Exit takođe na neki način promoviše pivo i već nekoliko godina posetiocima nudi isključivo kvalitetan industrijski lager, čija je cenovna kategorija niža u odnosno na zanatska piva. Svidelo se to nekom ili ne, lageri su zapravo i najisplativiji saveznici na festivalima, jer kada bi prosečan srpski konzument morao da bira između zanatskog i industrijskog, radije bi se opredelio za lager. Stoga smatramo da bi i ostali festivali koji promovišu pivo trebalo da se baziraju na pivima za masovnu potrošnju, bar dok se ne organizuje istinski pivski festival.

Domaći konzumenti još uvek nisu zreli za neke nove stilove i ukuse i stoga da bi se održao jedan kvalitetan festival, na kom će potrošnja piva biti velika, organizatori bi trebalo da nude gostima proverene i prepoznatljive ukuse, odnosno lagere, pilsnere i pšenična piva

Pšenična piva zahvalna za masovnu konzumaciju

Osim lagera, posetiocima muzičkih i festivala koji promovišu i pivo, vrlo su interesantni i pilsneri, koji su vrlo slični lagerima, s tim da su pilsneri karakteristični po zlatno-žutoj boji, ali i po laganom i reskom ukusu, koji često sadrži i slabe note gorčine. Najčešće se služe na temperaturi od šest stepeni Celzijusa, što svakako prija tokom višesatnog stajanja, šetanja ili igranja.

Još jedan stil koji je odličan na ovakvim mestima jeste pšenično pivo, koje je sve popularnije među ovdašnjim pivopijama. Pšenična piva su idealna za izbirljive, a reč je o pivima uglavnom gornjeg stepena fermentacije. Najčešće su to nefiltrirana i mutna piva, visoko karbonizovana i sa dobrom i postojanom penom. Voćno-kiselkastog su ukusa i sa jedva primetnom notom hmelja, a poslužuju se na temperaturi od 6 stepeni Celzijusa.

Festivali kraft piva nude bogatstvo ukusa

S druge strane, kada se organizuju kraft festivali piva – tu nema čega nema. Prisutni su tu razni stilovi i ukusi, koji se prepliću od veoma gorkih, preko slatkih do kiselih. Ipak, u ovom slučaju praksa je pokazala da među našim potrošačima ovi stilovi nisu preterano popularni, te da se na pivskim i drugim festivalima gde dominira kraft pivo najčešće ne skuplja masovna publika.

Kraft piva se po ukusu i aromi poprilično razlikuju od opšte prihvaćenih lagera, jer su specifičnog mirisa, kompleksnih aroma i punog ukusa. Kraft piva imaju svoju specifičnu publiku, koja ceni široku lepezu ukusa, mirisa i punoće ovih piva. Ona mogu biti slatka i gorka, boja im varira od tamne do zlatne, a jačina od svega nekoliko procenata alkohola, pa čak do 13-14 odsto alkohola. Prepoznatljiva su i po stabilnoj peni, što često za domaćeg ne edukovanog potrošača ima presudnu ulogu pri odabiru.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
beerstyle marketing 1