Kao što u vinarstvu postoje različiti tipovi grožđa i određena vina zaštićena geografskim poreklom, u pivarstvu vrsta hmelja igra jako važnu ulogu u kreiranju profila piva. Hmelj je glavni krivac za to što pivo ima taj divan miris, ukus i gorčinu. On ga oplemenjuje i daje mu završni oblik. Pivo bez hmelja bi bilo dosadno, slatko i neizbalansirano. Kao kada u jelo ne biste stavili začine.
U narodu je hmelj još poznat i pod imenima: blust, hmelina, hmeljevina, kudilice, kuk, kuke, melika, melj, meljevina, miljevina. Uzgaja se već od 8. veka, a prve zabeleške o hmelju potiču od arapskog lekara Mesue iz 7. veka n.e. koji je sirup od hmelja preporučavao za čišćenje krvi. Gaji se kod nas i u drugim zemljama pretezno za potrebe pivara. Verovali ili ne, ali hmelj je biljka puzavica. Može da naraste visoko uvijajući se oko stabla drveća, ograda ili drugih potpora svojim sitnim dlačicama. Polja za uzgajanje hmelja slična su vinogradima. Hmelj se penje na visinu i do 8 metara tako da je potrebna ozbiljna infrastruktura za njegov uzgoj. Zahteva nutritivno bogato zemljišta, dosta sunca, često i blagi nagib zemljišta.
Najveći proizvođači hmelja su Amerikanci, Nemci, zatim Kinezi, Česi, Slovenci i Britanci. Poznate su sorte plemenitih hmeljeva,koji su zaslužni za suptilne, začinske arome u tradicionalnim nemačkim i češkim pilsnerima i lagerima. Američke sorte hmelja su najpopularnije među novonastalim talasom kraft piva, a inače su nastale od evropskih sorti.
Plemeniti hmeljevi: nemački Tettnang, Spalt i Hallertau i češki Saaz.
Američki hmeljevi: Četiri C (Chinook, Centennial, Cascade i Columbus), Willamette, Citra, Simcoe, Mozaik i Amarillo.
Engleski hmeljevi: Fuggle, Challenger, East Kent Golding, Northern Brewer
Slovenački hmeljevi: Aurora, Celeia,Savinjski Golding, Bobek, Dina, Styrian Golding
Od Marije Terezije do danas
Hmelj je na naše prostore 1770. godine doneo grof Andrej Hadik, feldmaršal na dvoru Marije Terezije, i posadio ga na svom imanju u Futogu. Kako navodi prof. dr Jan Kišgeci, akademik, hmelj je u "zlatno doba" pokrivao čak deset hiljada hektara vojvođanske ravnice. Centar prerade bio je u Bačkom Petrovcu, gde se hmelj dorađivao, pakovao i onda prodavao svim jugoslovenskim pivarama, a preko 50 procenata roda se izvozilo. U periodu između 1905. i 1925. godine tradicionalna, aromatična sorta Bačka izvozila se najviše u Ameriku i Nemačku. Do kraja dvadesetih godina iz Amerike se svetom proširila pošast ekonomske krize. Povrh toga, SAD su uvele prohibiciju. Godine 1927. kupaca u Bačkom Petrovcu nije bilo.
Gorki i aromatični hmelj u Jelen pivu
Vrhunski majstori pivarstva svoje umeće pokazuju upravo selekcijom i upotrebom različitih sorti u svojim recepturama. Kombinacijom različitih hmeljeva svako kvalitetno pivo dobija svoju karakteristiku i posebnost.
Jelen pivo je prepoznatljivo po svojoj kompleksnoj gorčini. Ona zapravo potiče od tri vrste hmelja. Na prvom mestu je gorki hmelj, jedan od nekoliko tipičnih nemačkih sorti koje čine dobar osnov za kreiranje gorčine piva. Ovaj hmelj daje postojanu i primetnu harmoničnu gorčinu, ali se i jako dobro kombinuje sa ostalim tonovima arome koje dolaze iz aromatskih hmeljeva. Druga dva hmelja jesu upravo aromatski hmeljevi. Oni zaokružuju i upotpunjuju hmeljni profil Jelen piva. Svaki na svoj način doprinose strukturi gorčine, kreirajući pivo vrhunskog ukusa koji je omiljen izbor svih ljubitelja kvalitetnog lagera.
