LETNJA ŠEMA: Konzumiranje voćkastih piva je u trendu

Verovali ili ne, ali ova piva sve više potiskuju standardne ukuse, a evo i zašto

Sećate li se onog dobrog starog vremena kada uđete u kafanu  i viknete sa vrata: "Majstore, daj jedno ladno pivo".

Zatim sednete za astal sa kariranim stolnjakom, sačekate da stigne jedno "zidarsko", sipate ga i polagano žmureći ga ispijate, jer pivo je pivo, šta tu ima novo, kad znate mu miris, ukus i nema tu puno iznenađenja.

E, ima, jer tako je bilo nekada, a danas bi oni koji sa ponosom nose "pivski stomačić“ bili iznenađeni koliko je novih ukusa piva.

Skoro da ne postoji voćka, biljka ili bilo šta, što je za jelo, a da se nije našlo u najnovijim pivskim ludorijama zanatskih pivara, a koje nam donose potpuno nove ukuse, o kojima tradicionalisti nisu mogli ni da sanjaju.

Da stvar bude luđa, konzumiranje voćkastih piva je u porastu, a sve na nauštrb onog pravog, jednostavnog, koje se pravi od vode, kvasca, hmelja i ječma, a koje se pilo još u Mesopotamiji.

Danas se prave piva sa ukusom limuna, maline, borovnice jagode, breskve, trešnje, ribizle, jabuke, pa čak i banane.   Reč je o mešavini piva koje ima mali procenat alkohola i “vinsku suvoću“ sa šećerom i ekstraktom voćnog soka.

Zbog svog ukusa predstavljaju pravi hit. Takođe, ova piva su prisvojila između pet i deset odsto ukupnog tržišta piva. Treba istaći, zbog preciznosti informacije, da se u ovaj statistički podatak ubrajaju radleri, ali i kraft piva sa dodatim voćem ili povrćem.

Da stvar bude komplikovanija, zbog ove vrste piva, proizvođači bezalkoholnih, gaziranih pića beleže pad prodaje skoro za trećinu.

Postoje dve vrste ovog piva, belgijsko i američko. Belgijsko je   traženije, jer se voće dodaje tek po završetku osnovne fermentacije, što znači da drugo “vrenje“ izaziva šećer iz voća.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
beerstyle marketing 1