Neko se kune u lagere, neko ejlove smatra za prava piva, a u koju grupu vi spadate
Znate li da se devet milenijuma proizvodi pivo koje je verni pratilac razvoja čovečanstva, a svojom ulogom ono je uticalo na mnoge države i kulturu njihovih naroda.
Zato ne treba da čudi što većima pivara veruje da je baš pivo dar bogova.
Pivo se vekovima pravilo od raznih žitarica, a sve to je zavisilo koje od njih su im bile dostupne na njihovom podneblju. U Africi se pivo pravilo od šećerne trske i prosa, u Kini su ga pravili od pirinča i prosa.
U Latinskoj Americi nastalo je prvo tamno pivo koje se dobijalo od korena manioka i prženih žitarica. Žene Indijanaca su nekada davno žvakale jezgro kukuruza, a potom bi takvu smesu mešale sa vodom i ostavljale da fermentira.
Pa su odatke proistekli i razni stilovi piva, koja se generalno dele na dve osnovna stila, a koji se posle granaju u mnoge podstilove: lagere i ejlove.
Razlika između ovih vrsta piva je u procesu proizvodnje, a određuju se na osnovu tipa pivskog kvasca i temperature procesa.
Lager pivo se pravi vrenjem na nižim temperaturama i primenom pivskog kvasca donjeg vrenja. U proizvodnji ovog stila piva ne dodaje se šećer. Najlepša su su kada su hladna, a idealna temperature je od 3 do 6 stepeni. Tada im je karakterističan pun ukus sa bogatom i trajnom penom.
Jača piva su ejlovi i prizvode se na višim temperaturama, upotrebom pivskog kvasca gornjeg vrenja. Za njih je karakteristično da nemaju penu, siromašnog su ukusa i piju se na sobnoj temperaturi. Dele se i prema boji na svetlo, tamno i crno pivo, ali I na veliki broj podstilova.