VALJEVSKA PIVARA – Valjevsko i Jagodinsko pivo

valjevsko pivo jagodinsko pivo

Valjevska pivara proizvodi Valjevsko i Jagodinsko pivo, no da li znate su se ova dva piva susretala i kroz istoriju i da su oba svojevremeno kreirali nemački pivari

Na prvi pogled čini se da Jagodinsko i Valjevsko pivo ne povezuje ništa, sem što ih proizvodi ista kompanija – Valjevska pivara. Međutim, oba piva imaju dugu tradiciju, a za njihov nastanak i specifičnu prijatnu aromu u oba slučaja zaslužni su  nemački pivari.

Valjevsko i Jagodinsko pivo usavršili nemački pivari

Valjevsko pivo usavršio je Jozef Ajhinger, pivar poreklom iz Bavarske koji je u Valjevo stigao 1870. godine i koji je najzaslužniji je za početak stručne proizvodnje piva u tadašnjoj Valjevskoj pivari. S druge strane za ukus Jagodinskog piva, koje se  proizvodi po starom tehnološkom postupku, zaslužan je pivar iz Nemačke Štajniger.

Takođe, malo ko zna da je vlasnik Jagodinske pivare bio je Nemac Vanderer. Jagodinska pivara osnovana je daleke 1852. godine, kada je otpočela proizvodnju sa petnaestak radnika i dugo je spadala u red prvih fabrika srpske industrije.

Jagodinsko pivo se vratilo na velika vrata

Ipak, vreme i tranzicija su učinili svoje, pa su čiča Losa i njegovo omiljeno pivo na neko vreme pomalo pali u zaborav, barem van Šumadije.

Ipak, Jagodinskom pivu se sreća osmehnula zahvaljujući čelnicima Valjevske pivare, koji i te kako umeju da vrednuju tradiciju i kvalitet, te su Jagodinsko pivo i čuvenog čiča Losu vratili na velika vrata.

Na svu sreću, ali i na radost pivopija  legendarni brend je sačuvan, tako da se sada Jagodinsko pivo proizvodi u pogonima Valjevske pivare i to po originalnoj recepturi, koja datira još od davne 1852. godine, iz doba Miloša Obrenovića.

Reč je naravno o istom dobrom starom Jagodinskom pivu  koje se od avgusta 2019. godine proizvodi na drugoj lokaciji. Sve drugo je isto. Zadržani su stara receptura, proces proizvodnje, kontrola kvaliteta, čuvanje pravih vrednosti i običaja koji odumiru.

Jagodinsko pivo preseljeno u Valjevo

Naime, vlasnici Valjevske pivare su kompletnu liniju za otakanje piva Jagodinske pivare, koja je već bila ugašena, premestili su u grad na Kolubari. Zato je Čiča nastavio da živi, ali u Valjevu. Inače, brkati veseljak koji se smeška sa Jagodinskog piva  nedavno je zaštićen u međunarodnoj instituciji za zaštitu intelektualne svojine u Ženevi.

Jagodinsko pivo sačuvalo je svoju origanalnost i svojstvo po kojima se nekada davno proslavio.

Bogat i čist ukus, pitkost i osvežavajuće dejstvo pružaju vrhunski doživljaj ljubiteljima ovog lager piva, koje je specifično po tome što ima fino izbalansiranu gorčinu i bogatu penu.  Zato se danas kaže „Vratio se Čiča, nastavlja se priča”.

Valjevska pivara – Tradicija uspeha leži u kvalitetu

Valjevska pivara održava svoju tradiciju srpskog pivarstva već 160 godina, a za svoja Valjevsko i Eichinger pivo, pored četiri vrste hmelja, koriste izvorsku vodu, domaći slad i bavarski kvasac. Od kada postoje, pa sve do danas pobrali su mnoga priznanja za potvrdu kvaliteta, od kojih se izdvaja 30 Monde Selection zlatnih medalja.

Sva piva iz portfolija spadaju u kategoriju industrijsko-zanatskih piva i prave se po tradicionalnoj metodi koju primenjuje mali broj industrijskih pivara.

Podsetimo, vlasnik Valjevske pivare je beogradska „Brauerei Group” koja je za oko 3,5 miliona evra kupila preduzeće koje je do tada bilo u stopostotnom vlasništvu države.

Podelite članak

PROČITAJTE I:

Dva najskuplja piva na svetu

Danas smo odlučili da vas upoznamo sa onom luksuznom stranom najpopularnije alkoholnog pića Pivo je najpopularnije alkoholno piće na svetu,

Magaza Gastro pub

Magaza je restoran nastao sa idejom da hedonizam podigne na viši nivo. Ovaj Gastro pub nalazi se na obali reke

Pivara Salto

Kao lokalna beogradska kraft pivara nemaju određenu ciljnu grupu, već žele da svojim kvalitetom jednostavno vežu ljude uz sebe  

Restoran Cubo

Restoran Cubo je moderno uređen restoran na veoma atraktivnoj lokaciji, odmah pored novosadske plaže Štrand, sa prelepom baštom koja se

Beer Style magazin – br. 31 –

Činjenica je da pivare, pre svega one velike, rade na granici rentabilnosti ili čak ispod te granice i da svesno iz svojih zaliha podmiruju objektivan trošak u poslovanju