REPUBLIKA ČEŠKA Prestonica piva

republika češka

Republika Češka je evropska prestonica piva i zemlja u kojoj se pije najviše kvalitetnog piva po glavi stanovnika, ali i zemlja iz koje dolaze najcenjeniji pivski brendovi dostupni u Srbiji.

Za statistike se ponekad kaže da više sakrivaju, nego što pokazuju. Ili, kako je to već neko rekao, postoje laži, velike laži i statistika. Ali, postoji jedan statistički podatak u koji nikako ne treba sumnjati – najviše piva na svetu popije se u Češkoj.

Na svakog Čeha ili Čehinju, to je više od 142 litre godišnje, pa ako odbijemo decu ili one koji ga ne piju, prosečnom pivopiji ove države ne prođe ni jedan dan godišnje bez barem par piva. Poređenja radi, kod nas u Srbiji, gde  pivo zauzima vrlo visoko mesto na listi omiljenih pića, prosečno se popije tek nešto više od 60 litara po glavi stanovnika godišnje.

Ovo ubedljivo prvo mesto nimalo ne čudi, jer u Češkoj pivo je tradicija, kultura i način života.

U srcu Evrope

Ova država smeštena je u samom središtu Evrope, bez izlaza na more i ima preko deset miliona stanovnika. Graniči se sa Poljskom na severu, Nemačkom na zapadu, na jugu je Austrija, a na istoku Slovačka sa kojom su nekada činili jednu državu.

Poznata po svojoj kulturi, književnosti, filmu, sportu, piscima kao što su Hašek, Škvorecki, Hrabal, Kundera, režiserima poput Mencla ili Formana, ipak je u svetu možda najpoznatija po svom pivu.

Tradicija proizvodnje piva duža od 1000 godina

Još pre dolaska Slovena na ove prostore, Kelti su ovde proizvodili pivo.

Klimatski uslovi i sastav zemljišta pogodni su za uzgoj žitarica, a kasnije i hmelja.  Prvi pisani trag o pravljenju piva u Češkoj potiče iz 993. godine i kazuje da su ga pravili benediktinski monasi u manastiru Brevnov.

prestonica piva

Proizvodnjom su se bavili plemići, ali su i gradske opštine osnivale svoje pivare. Razaranja tridesetogodišnjeg rata u XVII veku bitno su unazadila proizvodnju piva, a usevi hmelja bili uglavnom uništeni. Industrijska revolucija sa svojim tehničkim unapređenjima donela je novi polet, uvođenje mašina, masovni prelazak na pivo donjeg stepena vrenja i stvaranje industrijskih pivara velikih kapaciteta.

Budweiser Budvar

Češke Buđejovice, grad u južnoj Češkoj, nekada poznat i pod nemačkim nazivom Budweis, od svog osnivanja 1265. godine dobio je prava na proizvodnju piva.

Ova tradicija održala se tokom vekova, uprkos ratovima, bolestima i ekonomskim problemima.

I uvek se proizvodilo vrhunsko pivo. Jer ovde je dom Budweiser piva, jednog od najčuvenijih čeških brendova, mada saga o pravu na ovo ime traje još od 19. veka.

U gradu i danas postoje dve velike pivare koje su nekada proizvodile pivo istog naziva,a tome se pridružila i jedna američka kompanija 1876. godine, pa je došlo do velikog legalnog zapleta i borbe za pravo na ovo časno pivsko ime.

Pilsner Urquell

Plzen ili Pilsen čuven je po svom Pilsner Urquell pivu, i dokazano je rodno mesto ovog prvog pilsnera 1842. godine.

Uspeh je bio neverovatan, gotovo trenutan. Posebna kompozicija voza sa pivom išla je svakog jutra iz Plzena za Beč, a na američko tržište stigao je samo tridesetak godina pošto su prve krigle ovog piva natočene u Plzenu.Ovde se proizvodi i veoma popularni Gambrinus, nazvan po legendarnom flandrijskom kralju, čuvenom pivopiji, kao i vrlo hvaljeni nefiltrirani Pilsner Urquell.

Staropramen

Prag je oduvek bio povezan sa pivom.

Ovde se nalazi pomenuti manastir Brevnov, zvanično rodno mesto češkog piva.

Danas, najveća praška zvezda je Staropramen, dobro poznat i našim ljubiteljima piva, ali ne treba zaboraviti ni brojne manje proizvođače, idealan povod za istraživanje grada.

Naravno, nikako ne treba zaboraviti Kozel i Krušovice, piva takođe dostupna kod nas, kao i Radegast, Svijany, Branik, Lobkowicz, Bernard ili neka od piva Černe Hore. Od početka ovog veka u Češkoj je krenuo i pravi bum mikro pivara.

Pivo kao način života

Tradicionalne češke pivnice, od kojih su neke aktivne i više vekova, predstavljaju poseban ugođaj. Ovde se, uz obaveznu čašu piva, diskutovalo o politici, lokalnim događajima, sportu, održavane su kabaretske i pozorišne predstave.

Čuveni češki pisac  i po mnogima jedan od najvećih pisaca 20. veka, Bohumil Hrabal, bio je decenijama nezaobilazna pojava u pivnicama. Kada je preminuo 1997. godine sahranjen je u sanduku sa natpisom Pivovar Polna, pivari gde su se njegova majka i očuh upoznali.

Flek

U Fleku je najčuvenija praška pivnica koja bez prestanka toči kvalitetno pivo i ugošćava ljude još od vrlo davne 1499. godine.

Ovaj legendarni lokal danas je prosto opsednut brojnim turistima, kao i druge pivnice na turističkim rutama, pa onima koje žele da osete autentični praški duh preostaje traganje koje može biti višestruko nagrađeno.

Uz sve ovo, tu su i brojni pivski festivali koji se održavaju tokom čitave godine, a najveći je Češki pivski festival u Pragu, svake godine u maju, i traje celih 17 dana.

Pivska gastronomija

Naravno, ova priča ne bi bila potpuna bez hrane. Češka kuhinja, sa primetnim uticajima austrijske i mađarske gastronomije, kao što je i sama uticala na njih u ovoj međunacionalnoj razmeni ukusa, snažna je, kalorična i nama prilično bliska. Jede se svinjsko, pileće i goveđe meso, divljač, najviše zečetina, i riba, najčešće šaran i pastrmka.

Supe su obavezni deo obroka, kao i nezaobilazne knedle, uglavom od brašna ili krompira. Ima i kiselog kupusa, odličnih gulaša, a sosovi su ukusni, ali jaki i teški.

Meso se često pohuje, pečurke su uobičajene na jelovniku, kao i krompir, pripremljen na razne načine. Dobro začinjene kobasice prosto mame na pivo, koje onda poziva na još hrane.

Mekani pivski sir, omekšan u pivu odlično ide uz crni hleb…i zna se šta još. Svičkova na smetane pravi je češki kulinarski klasik. Mogu se naći različite varijacije ovog recepta, ali u suštini se radi o mariniranoj i pečenoj govedini i povrću, u bogatom, kremastom sosu od slatke pavlake, uz knedle i malo  pekmeza od borovnica ili malina. Rohiky je hleb oblikom nalik banani i gotovo stalni učesnik ručkova, ali i opuštenih grickanja, sa nekim ukusnim namazom.

Češka kuhinja

Sami Česi za svoju kuhinju kažu da je naporna, teška, ali vrlo ukusna i fina.

Ova izjava je nekako u skladu sa čuvenim češkim humorom koji je svetu dao dobrog vojnika Švejka, a Česima blagotvorno pomagao da se odupru i podsmehnu stranim vladarima, komunističkim diktatorima, lokalnim moćnicima, ali i samima sebi.

Facebook
Twitter
LinkedIn
WhatsApp
beerstyle marketing 1